Mnogi ljudi širom svijeta odlučuju se na vegetarijanstvo, za prehranu koja se temelji na namirnicama biljnog porijekla poput žitarica, voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki. Ljudi biraju vegetarijansku hranu najčešće u svrhu zaštite zdravlja. Blagotvorna djelovanja vegetarijanske prehrane dokazana su u velikom broju naučnih studija. Ovakva prehrana je zdravstveno prihvatljiva i može osigurati sve potrebne nutrijente, ali samo ako je pravilno planirana.
Osobe koje su iz prehrane izbacile sve životinjske proizvode mogu imati poteškoća prilikom zadovoljavanja svojih dnevnih potreba za proteinima, cinkom i željezom. Meso i mesni proizvodi “praktičan” su izvor ovih nutrijenata, a prehrana koja isključuje ove namirnice zahtijeva malo više planiranja.
Stručnjaci preporučuju da oko 15 posto naše dnevne prehrane treba sadržavati namirnice bogate proteinima. Oni se u probavnom sistemu razgrađuju na aminokiseline, koje izgrađuju kožu, organe, krvne ćelije, imunološki sistem, stvaraju hormone i neurotransmitere.
Postoje 23 tipa aminokiselina, koje se mogu pronaći u hrani. Osam od njih poznate su kao esencijalne aminokiseline, a moraju se unijeti hranom. Od njih tijelo proizvodi ostalih 15, koje se zovu neesencijalne aminokiseline.
Proteini u hrani koji osiguravaju esencijalne aminokiseline zovu se kompletni proteini.