Krastavci su gotovo idealna ljetna namirnica. Zbog velikog sadržaja vode, i gotovo neutralnog okusa, pružaju toliko potrebno osvježenje ljeti. Konzumiraju se svježi, uglavnom u ljetnim mjesecima, ili konzervirani u svim godišnjim dobima.
Vjeruje se da krastavci potječu iz sjeverne Azije gdje se uzgajaju 10.000 godina i odatle su preneseni u Indiju i ostatak Azije. Bili su popularna namirnica još u antičkim civilizacijama Egipta, Grčke i Rima, čiji stanovnici su ih, osim u prehrambene svrhe, koristili zbog njihovog, blagotvornog učinka na kožu.
Koljevka kiselih krastavaca je Španija, koja je prva, još u antička vremena, započela s procesom konzerviranja krastavaca, a sve zbog hira rimskih careva koji su željeli krastavce isključivo iz mediteranskih zemalja.
Krastavci su većim dijelom sastavljeni od vode. U značajnijim količinama sadrže prehrambena vlakna; minerale silicij, kalij, magnezij te vitamin C i kafeinsku kiselinu. Ima izrazito nisku energetsku vrijednost.
S obzirom na sadržaj vode, krastavac predstavlja i prirodno hidratacijsko sredstvo, neophodno za održavanje sjaja kože. Značajan sadržaj kalija, a potom i magnezija te prehrambenih vlakana, krastavac čini posebno vrijednom namirnicom u jelovniku osoba sa povišenim krvnim pritiskom.
Krastavac je prvenstveno vrlo osvježavajuće povrće. Sastavljen je od 95 posto vode i spada u niskokalorične namirnice. On je, dakle, siguran saveznik osobama koje provode dijetu, tim više jer posjeduje visoki stepen zasićenosti. Da bi se u potpunosti postigli njegovi aduti mršavljenja, krastavac se pri konzumiranju mora dobro sažvakati. A žvakanje je također važno i za pospješivanje sitosti.
Konzumiran na taj način, svježi krastavac pomaže da se manje jede u jednom obroku i da se nakon toga smanji glad.
Kod kupovine treba izabrati krastavac koji je tvrd, lijepe i jake zelene boje, sjajan i gladak. Što je manji, ima manje koštica. Može ga se držati i nekoliko tjedana u hladnjaku u pretincu za povrće.