U posljednje vrijeme i u Srbiji jača njena popularnost, jer je u nutritivnom smislu bogatija od pšenice, a zbog manjeg procenta glutena lakša je za probavu od ove sveprisutne namirnice.
U posljednje vrijeme fleksibilna žitarica je sve popularnija u svijetu. Od nje se prave hljeb i tjestenina, rižoto, a mogu se ispeći i vrlo ukusne palačinke.
Spelta je žitarica slična pšenici koja potiče iz Azije gdje se uzgaja posljednjih 7000 godina.
U posljednje vrijeme i u Srbiji jača njena popularnost, jer je u nutritivnom smislu bogatija od pšenice, a zbog manjeg procenta glutena lakša je za probavu od ove sveprisutne namirnice.
Upravo zato spelta je pogodana za prehranu svih generacija, posebno djece i starijih. Obično se konzumira u obliku kuhanog oljuštenog zrna kao prilog jelima, u salatama ili varivima. S druge strane, od njenog brašna i pahuljica pripremaju se hljeb, tjestenina i slični proizvodi.
Spelta je bogata vitaminima B-kompleksa i vitaminom K, sadrži magnezijum, cink, gvožđe i mangan, kao i kalijum, kalcijum i selen. U 100 grama spelte nalazi se čak 14 grama bjelančevina, pa je riječ o namirnici koja znatno zasićuje. Ne treba zaboraviti da obiluje i vlaknima koja snižavaju nivo lošeg holesterola u krvi, reguliraju nivo šećera i podstiču rad probave.
Spelta blagonaklono djeluje i na jačenje imuniteta, opuštanje nervnog sistema, a podstiče i rad metabolizma pa se smatra saveznikom pri mršavljenju.
Kako biste uživali u blagodatima ove žitarice, potrebno ju je dobro sažvakati i odgovarajuće termički obraditi. Cijela zrna spelta potrebno je potopiti preko noći, zatim kuhati sa vodom u razmjeri 1:3 između 60-90 minuta.