Žitaricr je najzdravije jesti u sirovom stanju, a naturolozi se zalažu da se jede i termički neobrađena riža.
Svježe žitarice je najjednostavnije jesti ujutro za doručak, a naročito je lako jesti heljdu koja se potopi u vodu prethodne noći. Tako se brzo uklanja fitinska kiselina i bude spremna ujutro. Uvečer se, dakle, heljda opere i potopi, a ujutro kuha nekoliko minuta, i uz malo maslinovog ulja i sjemenki suncokreta i bundeve, spremna je za jelo.
Ovsene mekinje su naročito popularne među onima koji drže dijetu, a jedu se uz jogurt. Međutim, svježa se može jesti i riža.
– Jedan od načina upotrebe žitarica u sirovom stanju je da se samelju u mlinu za kafu i napravi mješavina pola-pola s mljevenim semenkama lana, bundeve, susama (sirovim). Treba dodati malo jabukovog sirćeta, maslinovog i lanenog ulja, pšeničnih klica i začine kao što su kari, đumbir, mljevena slačica, tucana ljuta paprika i biber.
Ova mješavina može se obogatiti i dodavanjem mljevenih algi. Ukoliko se sve ovo pomiješa do konzistencije gustog namaza, može se uživati u kvalitetnom obroku s integralnim hljebom. Uz sve to je neizostavna salata od sirovog sezonskog povrća.
Organizmu je dnevno neophodno 400 grama povrća, a mnogi misle da je dovoljno da polovinu jedu svježu, a ostatak obaren. Da li je to zdravo?
– Što više termički obrađenog povrća koristimo u ishrani, sve više ćemo smanjivati izdržljivost, imunitet, minerale, vitamine i proteine. Predlažem da što više povrća koristimo u sirovom stanju, a kada ga termički obrađujemo da to bude na najmanje štetan način, obradom na pari i u minimalnoj količini vode u glinenoj ili vatrostalnoj posudi. Prihvatljivo je i pečenje, ali ne ugljenisanje, kao što ljudi rade sa krompirom ili bundevom.