Grčka kuhinja – užitak u mirisu, okusu i bojama

po Vasa kuharica

Priroda je bila darežljiva prema Grčkoj. Raskošne primorske i planinske regije podarile su joj obilje raznovrsnih svježih sastojaka koji svojim ukusom i hranljivošću oplemenjuju mnoga jela.

Mnogi specijaliteti vode porijeklo iz antičke Grčke, a kod nekih se, zbog historijskih okolnosti, osjećaju i orijentalni utjecaji. Posebnu čar grčkoj kuhinji daju specifična filozofija života i očuvani običaji. Grci, kako kažu za sebe, lagano uživaju u jelima kako bi najbolje osjetili njihov raskošni okus. Zavisno od doba dana i raspoloženja, uz meze i glavno jelo pije se uzo, cipuna (rakija) ili bijelo vino.

Zbog sorti grožđa koje u Grčkoj uspijevaju, uglavnom se proizvodi bijelo ili roze, dok je crno vino prava rijetkost.

Maslina je dar

Jedna od najvažnijih odlika grčke kuhinje je bogatstvo okusa i blagotvornih namirnica koje su zdrave. Među najstarijim sastojcima koji se koriste u grčkoj kuhinji izdvaja se maslinovo ulje. Legenda kaže da su drvo masline u drevna vremena Grci dobili na dar od boginje Atine, prema kojoj su nazvali svoj polis u znak zahvalnosti.

Grčka jela svoj specifičan ukus duguju maslinovom ulju koji čini osnovu mnogih specijaliteta. Oko dvije trećine Grčke pokriveno je maslinjacima i u svakoj regiji uspijevaju različite sorte. Grčka je jedan od najvećih proizvođača maslinovog ulja i jedina zemlje u kojoj se pravi vrlo kvalitetno ekstra djevičansko.

Feta sir

Osim maslinovog ulja (i maslina) drugi važan sastojak koji određuje grčku kuhinju je feta sir, koji su prije nekoliko hiljada godina počeli praviti u planinskim predjelima pastiri od nepasteriziranog mlijeka. Kako tradicija nalaže, ovaj sir se pravi u obliku kocki. Iako se proizvodi širom svijeta (ali mahom od kravljeg mlijeka), grčka feta je posebna i pravi se isključivo od kozijeg i ovčijeg mlijeka, zbog čega ima jedinstven okus.

Zahvaljujući posebnom načinu proizvodnje, feta je priznata kao grčki nacionalni proizvod.

Bogatstvo začina

U grčkom podneblju dobro uspijevaju različite aromatične biljke poput origana, nane, bijelog luka, bosiljka, majčine dušice, ali i slatkasti začini kao što su cimet, karanfilić i muskatni oraščić. Zbog toga se u pripremi jela obilato koriste raznovrsni začini kako bi imala jak i bogat okus.

Ali, dodavanjem začina ujedno se njeguje i zdravlje jer mnogi su odlični antioksidanti koji sprečavaju štetno djelovanje slobodnih radikala. Origano je jedan od začina koji se najčešće koristi. Obavezno se posipa po grčkoj salati, ali dodaje se gotovo svakom jelu. Bijeli luk je također važan sastojak, naročito u salati tzatziki koja se pravi s jogurtom i krastavcem. Jela od mesa imaju raskošan okus jer se za njihovo spremanje uglavnom koristi aromatična mješavina soli, bibera i aleve paprike.

 Janjetina

Janjetina je jedan od najcenjenijih specijaliteta koje mnoge domaćice spremaju kada žele ukazati posebnu čast svojim gostima. Grčka musaka, sarmice od loze dolmat i zapečeni rezanci pasticio poznati su specijaliteti u cijelom svetu. Svakodnevno se spremaju i plodovi mora i različite vrste morskih riba, ali omiljeno jelo Grka su neizbježni ražnjići – suvlaki.

Salate

Osim mesa i ribe, ključni dio grčke trpeze su različite salate. Najpoznatija je svakako grčka salata koja se pravi sa paprikom, paradajzom, krastavcem, zelenom salatom, maslinama i fetom.

Poslastice

Grčki kolači jedni su od najukusnijih na svijetu. Među najpopularnijim poslasticama svakako su halva i baklava. Cimet i karanfilići su ključni začini koji se u velikim količinama koriste za spremanje kolača. Pored njih, obavezan sastojak su med, orasi i šećerni sirup.

Zato je Grčka baklava vrlo slatka, kao i hurmašice melomakarona i gurabije. Tipičan grčki desert je karidopita – kolač od oraha koji se prelije šećernim sirupom s cimetom. Poslije ručka Grci jedu punomasni jogurt s medom i orasima.

Preporučujemo